Čuvaši

Čuvaši
чăвашсем
чуваши
Ivan Yakovlev  Atner Khusangay  Andrijan Nikolajev Nikolai Budarin
Nikolaj Vasiljević Fjodorov
Ukupna populacija

oko 2 000 000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
 Rusija 1 637 094 [1]
 Kazahstan 22 305 [2]
 Ukrajina 10 593 [3]
 Uzbekistan 10 074 [4]
 Turkmenistan 2 281 [5]
 Bjelorusija 2 242 [6]
 Moldavija 1 204 [7]
Jezik/ci
čuvaški i ruski
Religija
Ruska pravoslavna crkva i manjim dijelom pripadnici tadicionalne Vattisen Yaly religije
Srodne etničke grupe
Turkijski narodi, Prabugari, Tatari, Suvari

Čuvaši (čuvaški:чăвашсем; ruski: 'чуваши') su turkijski narod, koji pretežno živi na prostoru između reke Volge do Sibira u Rusiji. Najveći broj osoba koje se etnički izjašnjavaju kao Čuvaši živi u autonomnoj republici Čuvašiji, u kojoj ova etnička grupa čini 69% ukupnog stanovništva.

Etimologija

Ne postoji jedna univerzalno prihvaćena interpretacija porekla reči Čuvaš. Kakogod, najučestalije su dve interpretacije.

Suvar

Prema ovo teoriji reč Čuvaš dolazi od imena hunskoga plemena Suvaš koje je govorilo turskijskim jezikom. Prilagodbom reči iz Lir turskijskog jezika u jezik iz Shaz turskijske podporodice stvorena je reč Čuvaš.

Jăvaš

Druga teorija pretpostavlja da reč Čuvaš dolazi od turkijske reči jăvaš koja ima značenje prijateljski, miroljubiv i u suprotnosti je sa reči şarmăs koja ima značenje ratoboran po kojoj su nazvani Cheremisi poznatiji kao Marijci.

Religija

Čuvaši su većinom pravoslavne veroispovesti dok jedan dio pripadnika ove etničke grupe proakticira specifičnu čuvašku Vattisen Yaly religiju.

Izvori

  1. 2002 Russian Census (ru)
  2. 1989 Soviet Census in Kazakh SSR (ru)
  3. 2001 Ukrainian Census (ru)
  4. Atlas of Uzbekistan's Ethnic Minorities (ru)
  5. 1989 Soviet Census in Turkmen SSR (ru)
  6. 1999 Belarusian Census (ru)
  7. 1989 Soviet Census in Moldavian SSR (ru)
  • p
  • r
  • u